Intervju s Jurijem Lisenkom

Pjesma zanatlijski može biti idealna, ali mrtva

„Ide svašta s djecom iz Vugrovca“ izjava je ukrajinskog autora Jurija Lisenka,  koji je napisao zbirku pjesama za djecu pod nazivom „Ide svašta“. Glavno obilježje njegovih pjesama je jezična igra na koju djeca odlično reagiraju, što je i dokazano na susretu s pjesnikom koji je održan u našoj školi u Vugrovcu. Tim povodom obavili smo kratak intervju sa zanimljivim autorom.

 1 800x480

Učenici naše škole imali su prigodu upoznati se s izuzetno zanimljivim pjesmama iz zbirke Ide svašta na susretu s njezinim autorom u prostorijama naše škole. Jurij Liseno je Ukrajinac, a zbirka pjesama za djecu na hrvatskom jeziku nastala je u igri s kćerkom Darijom. Susret s pjesnikom započeo je kratkim programom koji su izveli učenici koji u našoj školi uče ukrajinski jezik te Mladi knjižničari koji su pjesnika iznenadili izvedbom njegovih pjesama pa čak i prijevodom njegove pjesme o banani na ukrajinski.

 2 800x450

Predavali ste stilistiku na studiju novinarstva u Kijevu. Nas kao male novinare zanima što mislite o stilu hrvatskih novinara?

Postoji novinarski stil i stil hrvatskih novinara se ne razlikuje puno od stila novinara drugih europskih zemalja. Ali naravno svaki novinar ima svoj stil.

 3 800x450

Treba li svaki novinski tekst biti objektivan ili ga osobni stav novinara čini zanimljivijim?

To je dobro pitanje, jer zadatak novinarstva je da subjektivno pišu objektivno. Dakle, novinar ne smije lagati, mora pisati istinu, ali mora dati i svoju ocjenu, nešto individualno. Ako bi se pisalo bez emocija i osobnog stava novinara i bez duhovne angažiranosti to bi bio znanstveni tekst jer je potvrđeno da se nešto dogodilo u određeno vrijeme. Novinar ipak to oboji nekim svojim stavom. Na kraju o jednom te istom događaju različiti novinari pišu sasvim različito.

Dok ste Vi studirali hrvatski i srpski smatrani su jednim jezikom i oni su toliko slični da se govornici mogu razumjeti bez prevoditelja. Puno ljudi krivo misli da su i ruski i ukrajinski slični u tolikoj mjeri. Je li tome tako?

Tome nije tako ukrajinski se puno više razlikuje od ruskog nego književni hrvatski od književnog srpskog. Ljudi me znaju pitati to pitanje i odgovor sam pripremio prije 20-ak godina. Razlika je otprilike kao između slovenskog i hrvatskog.

Kakva je trenutna situacija s jezikom u Ukrajini?

4 800x450

Situacija je šizofrena. Ukrajina je bila pod Rusijom 300 godina. Mnogi etnički Ukrajinci, posebno u gradovima  na istoku i jugu prešli su na ruski jezik. Došlo je do čudne podjele – ukrajinski jezik govori se na selu, a čim si došao autobusom do grada kao što je Kijev, prešao si na ruski. Sad kad smo se oslobodili i postali neovisna država situacija se polako mijenja. Ukrajinski jezik vrlo polako ( ja bih htio da to ide brže) vraća se u upotrebu u velikim gradovima, a posebno sada kad je nas napala Rusija i ispalo je da je ruski jezik ujedno i jezik našeg neprijatelja.

Vaše pjesme su izuzetno zabavne! Uspoređuju Vas i sa Zvonimirom Balogom. Je li pisanje za Vas neka vrsta igre?

To je prvenstveno igra. Igram se riječima i od te igre nastaju pjesme. Kad pišem pjesmu nije moj cilj naučiti djecu kako se nešto treba raditi. Moj je cilj zabava, razonoda, jezična igra. Jako me raduje kad razumiju i uživaju u toj igri.

Kad pišemo pjesme najviše razmišljamo o rimi. Učiteljica nam stalno govori da u pjesmi nije najvažnije da se stihovi rimuju već da prenese osjećaj, poruku. Što po Vama čini neku pjesmu uspješnom?

Što se tiče rime ja u Hrvatskoj ispadam čovjek starih pogleda. U Hrvatskoj je došlo do gotovo potpunog odricanja od rime. Odrasli rimu doživljavaju kao da je to nešto zastarjelo iz 19. stoljeća. Rima je postala žig koji tebe baca u ropotarnicu povijesti, ali ja tako ne mislim. Za mene je pjesma bez rime kao glazba bez melodije i ritma. Razumije se rima nije obavezna. Na primjer, u japanskoj poeziji nema rime i ne može biti rime. Poezija u sebi ima veliki magični element i rima u tome pomaže. Rima je magični metod u poeziji. Pjesma može biti bez rime, bez ritma bez ičega. Ima pjesama bez riječi. U pjesmi je glavna unutarnja energija. Ideja i sadržaj pjesme mora biti magija. Pjesma zanatlijski može biti idealna ali mrtva, a može biti i neka naivna rogobatna pjesma koju je napisalo dijete, a da ima unutarnju energiju. Ako se pjesma djeteta rimuje i nema previše smisla, to je odličan početak ka pisanju pjesama!

Osim što se bavite pisanjem i prevodite, predavali ste na fakultetu, a i diplomat ste. Koje od ovih zanimanja najviše volite i zašto?

Najviše volim pisati pjesme. To nije zanimanje, ali je razonoda

Pjesme Jurija Lisenka možete pročitati u našoj knjižnici, budući da nam je poklonio zbirku, ali i na sljedećoj poveznici:

Pjesme za djecu

Nadia Popović, Nika Židak, Helena Sajković, Ana Tomašek, Josipa Butković, Lana Belan i Patricija Jeličić

Pretraživanje


Naša škola

OSNOVNA ŠKOLA VUGROVEC-KAŠINA

logo

 

Adresa:

Ivana Mažuranića 43, P.P 1, 10362 Kašina

E-mail:

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Web stranica:

os-vugrovec-kasina.skole.hr/

 

Broj posjeta

197480
Danas
Jučer
Prošli mjesec
Ukupno
0
102
3697
197480

Vaša IP adresa je: 54.80.10.56
Datum: 19.10.17. Vrijeme:05:17:44