Članci

Filter
  • Praktična matematika

    Duljina kružnice – broj π

    Nastava matematike je prilično nepodesna za izvođenje praktičnih radova za razliku od hrvatskog jezika, fizike, biologije,kemije i u nekih drugih nastavnih predmeta u kojima se može dosta toga praktično izvesti, a učenici to doživljavaju dublje, intezivnije, pažljivije i na kraju možemo reći da imaju više koristi jer im je više osjetila intezivnije uključeno u dani problem.
    Kad se u matematici takve stvari mogu organizirati onda je to prava blagodat. Ne može se baš reći da nema takvih sadržaja, ali su u daleko manjem broju nego kod spomenutih predmeta.
    Za ovu nastavnu jedinicu nisam učenike posebno pripremao jer sam želio vidjeti kako se učenici snalaze u problemskim praktičnim situacijama. Ovu sam nastavnu jedinicu problematizirao kako bih sadržaje povezao s sadržajima iz fizike u 7. razredu koje su oni prošli prije mjesec i pol dana.
    Moja priprema se sastojala u tome da sam učenicima dao popis materijalnog što trebaju donijeti u školu a to je: ravnalo, papir A4, šestar, olovka, okrugle čaše različitih veličina i škare. To je bilo to od pribora.
    Učenicima nisam najavio što ćemo raditi već sam se potiho nadao da će učenici iz znatiželje sami malo tražiti u udžbeniku, ali sam imao osjećaj da se to nije dogodilo, no zadatak su uspješno obavili!
    Na sljedećem satu matematike učenicima sam dao naslov nastavne jedinice i dao zadatak:
    „IZMJERITE OPSEG ČAŠE I PODIJELITE GA S PROMJEROM ČAŠE."
    Učenici su radili u grupama a ja sam čitavo vrijeme nadgledao rad i ideje. Dogodilo se ono što sam i očekivao – očekivao sam da će zapravo lošiji učenici doći prije do ideje kako to napraviti. Mamac je grupama bio taj što će najbolja grupa dobiti izvrsne ocjene iz praktičnog rada. Borba je mogla početi!
    Problem im je bio opseg čaše pa dajem neke od zanimljivih ideja.
    Jedni su, što je izvrsno, valjali čašu po papiru, ali su pri tome bili dosta neprecizni i nepažljivi.
    Drugi su imali krojački metar što sam vidio pa sam zabranio jer sam htio još više problematizirati i vezati s fizikom.
    Sljedeća ideja je bila staviti čašu na papir te ucrtati rubnu kružnicu čaše, zapravo su sve grupe crtale kružnicu radi promjera – bio sam zadovoljan što su znali primijeniti svojstvo dviju tetiva kružnice da bi našli središte kružnice.
    Učenici su jedne grupe, da bi odredili duljinu kružnice, uzeli u otvor šestara 1 cm i tako nanosili po kružnici, no nisu uočili da oni mjere tetive a ne lukove što nije isto, no ovo mi je dobro došlo da im ukažem na ovaj problem i ujedno objasnim zašto 1 nautička milja ima 1852 m. Ovo neću otkriti. Pozivam poštovane posjetioce naših stranica da pokušaju odgonetnuti! Bilo bi dobro da mi se jave. Nemam nagradni fond, ali imam uvijek tople riječi „Bravo i hvala!".
    I na kraju je učenik iz jedne grupe koji nema baš izvrsne ocjene iz matematike došao na ideju da škarama izreže jednu papirnatu traku koju će omotati oko čaše, obilježiti gdje se traka sastaje i na klupi ravnalom izmjeriti duljinu trake. Očekivao sam da će i promjer drugačije mjeriti, ali im je ostala u sjećanju konstrukcija kružnice koja prolazi kroz tri točke te su to na taj način riješili pa je razumljivo da sam i tim bio zadovoljan jer su učenici to usvojili.
    Rezultati su bili: 3.125, 3.015, 3.157, 3.147, 3.157.
    Inače, rezultat na dvije decimale je 3.14, a vi dragi čitaoci procijenite koliko su učenici bili uspješni. Ja smatram da jesu i zaista su svi revno prionuli poslu i u ovom praktičnom radu nije bilo zabušavanja. Svi su dali dio sebe i svoje potencijale.
    Poslije ovog praktičnog rada ne bi se smjelo dogoditi da učenik ne zna koliki je taj famozni broj π zbog kojeg je bilo dosta glavobolje kroz povijest matematike . Ipak, nije mi namjera elaborirati povijest broja π i poteškoće s istim. To je jednostavno iracionalan broj kojem nema kraja niti mu se decimale pojavljuju u pravilnim grupacijama. Na kraju sata smo ispisali formule koje smo dobili praktičnim radom o:d = π iz čega slijedi da je o = dπ, a budući je promjer dva puta veći od polumjera onda opseg ili duljinu kružnice možemo pisati i o=2rπ.
    Ispod teksta nalaze se fotografije s praktičnog rada, a učenike sam uputio i na internetske stranice da više saznaju o broju π.

    pi1 thumb pi2 thumb pi3 thumb
    pi4 thumb pi5 thumb

     

  • Dan očeva

    Svake godine 19. ožujka se obilježava Dan očeva. Tom smo prigodom u PŠ Vugrovec organizirali priredbu i pozvali roditelje naših učenika u želji da ih podsjetimo na Dan očeva.

    Sve je organizirano u sklopu projekta OBITELJ NA PRVOM MJESTU vjeroučiteljice Mirjane Novak.

    Tijekom priredbe učenici su pokazali svoje likovno, literarno i glazbeno umijeće te nas zabavili i nasmijali svojim recitacijama, porukama, književnim tekstovima i glazbenim ostvarajima koje su uputili očevima. Učenici su nam objasnili tko je i kakav je tata, zašto smatraju da je baš njihov tata najbolji tata na svijetu, čemu služe tate...

    P3190100 P3190130 P3190141
    P3190162 P3190168

    U sklopu priredbe je organirziran i likovni i literarni natječaj te su najbolji radovi nagrađeni, a zatim pokazani i pročitani. Najljepše i najorginalnije poruke koje su naši učenici uputili svojim očevima su snimljene i prikazane na kraju priredbe, a svi oni koji ih nisu vidjeli i čuli mogu ih pogledati na sljedećem videozapisu:

     

    Petra Popović, 8.d

  • Bogatstvo hrvatskog jezika

    Bogatstvo hrvatskog jezika najbolje vidimo u dijalektima kojima Hrvatska obiluje. U našem jeziku postoje tri narječja – štokavsko, kajkavsko i čakavsko, a svako od njih sadrži različite dijalekte.
    Tako različiti dijelovi Hrvatske imaju za istu riječ svoj naziv. Uzet ćemo za primjer riječ svinja. U kajkavskom narječju tu životinju nazivaju: gujdek, pajcek, pujcek, prasec, krme, bicko (muška svinja), kezme (mala svinja), svinče. U čakavskom: prasac, gudin,svinja, krmad, prajac. U štokavskom: svinja, prase, nerast (muška svinja), krmača (ženska svinja). Ponekad se čak isti naziv razlikuje samo po naglasku odnosno načinu izgovora. I u samom književnom jeziku u svinjogojstvu postoje razni nazivi koji označuju dob, vrstu i spol, a često i uporabnu svrhu u ovome slučaju svinja. Tako je odojak naziv za najmlađeg pripadnika ove vrste životinje. Krmača i nerast su rasplodna grla. I svinja i prasac potječu iz latinskog jezika. Fraze vezane uz ovu životinju kao ni njezino preneseno značenje više je negativno, nego pozitivno. Ako za nekoga kažemo da je svinja ispada da je on neuredan čovjek ili pak karakterno nizak (ona svinja); ništarija. (HJP). Isto tako kada netko napravi neku svinjariju zasigurno nije učinio ništa dobroga.

    svinja
    Kada bi me netko prije pitao znam li hrvatski bez razmišljanja bih odgovorio da znam. Sada kada otkrivam bogatstvo i raznolikost hrvatskog jezika puno teže bih odgovorio na to pitanje. Svakim danom naučim neku novu riječ ili barem njezin drugi oblik (tj. sinonim). Čuvajmo svoje dijalekte i ponosno ih prenosimo na nove generacije.
    Izvorne nazive za svinje dobio sam od bake i dide iz Dalmatinske Zagore, ujne iz Baranje, bake iz Zagreba i djeda iz Moslavine, prijatelja i susjeda.

    Lovro Denić, 5. b

  • Marija Jurić Zagorka (2.3.1873 - 30.11.1957)

    Povodom obilježavanja 140. godina od rođenja prve hrvatske profesionalne novinarke i popularne književnice Marije Jurić Zagorke listali smo, proučavali i iščitavali razne leksikone, povijesti, enciklopedije i članke kako bismo saznali što više podataka o toj izuzetnoj ženi. Prikupivši dovoljno materijala odlučili smo upoznati i naše kolege – učenike s 'gričkom vilom'.

    zagorka

     

    Luda feministica, luđakinja, 'grička vila', 'kraljica Hrvata' – tek su neki od nadimaka koji su pratili Mariju Jurić Zagorku, prvu hrvatsku profesionalnu novinarku, političku aktivisticu i popularnu književnicu. Za položaj u društvu borila se jednako ozbiljno kao što su se njezina djela natjecala za zasluženo mjesto u hrvatskoj književnosti. Njezino djelovanje nije bilo ni tiho niti skromno, već znamenito.

  • Materinski jezik

    Materinski ili materinji jezik je termin kojim označavamo rodni ili prvi jezik koji neka osoba nauči u obitelji. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli i najnježnije nijanse svojih emocija. Tim se jezikom služimo najbolje i najpreciznije jer je usađen u nas od naših početaka i zahvaljujući njemu učimo, mislimo i govorimo.


    Materinski je jezik važan i za očuvanje nacionalnog identiteta. Jezik nas identificira i kao osobe i kao pripadnike određene nacionalne zajednice. Život u višejezičnim sredinama je bogatstvo jer se narodi u svom jezičnom i kulturnom prožimanju bolje upoznaju i kvalitetnije komuniciraju, ali i strah od gubitka nacionalnog identitea. Upravo je u tim sredinama neophodno njegovati svoj materinski govor. Potrebno je prihvatiti jezik većinskog naroda, no pri tome ne zaboraviti vlastiti jezik – materinski – na kojem razmišljamo i stvaramo.
    Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima diljem svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se gubi u nepovrat. Dominantni jezici, poput engleskog, španjolskog i njemačkog, sve brže i više potiskuju manjinske jezike. A kako je jezična raznolikost neodvojiva od biološke, gubitak samo jednog jezika predstavlja gubitak za cjelokupni životni potencijal na Zemlji.

    P2210014 - Copy P2200007 - Copy

    Stoga je UNESCO, svjestan važnosti materinskog jezika, 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika. Svrha je obilježavanja toga dana podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obveza kojima se može očuvati jezična raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava nasljeđenih iz prošlosti. A ujedno se želi istaknuti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti.


    Laura Orač, 5.a

     

  • Dani hrvatskog jezika

    U Hrvatskoj se svake godine , od 11. do 17. ožujka, obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Ta je kulturna manifestacija utemeljena odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine, u spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Povodom toga odlučili smo malo istražiti što je to i zašto je to tako važno za hrvatski jezik.
    Tekst je Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika sastavila skupina književnih i kulturnih radnika, a zatim ga je Upravni odbor Matice hrvatske uputio na potpisivanje 13. ožujka 1967. Ubrzo nakon toga, 17. ožujka 1967., Deklaracija je objavljena u tjedniku Telegram s potpisima osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija kao predložak za hrvatski amandman.

    P3140066 - Copy P31300013 - Copy

    Značenje Deklaracije je veliko i za naš narod i za naš jezik. Deklaracija je doživljena kao drugi narodni preporod jer je predstavljala zahtjev hrvatskih kulturnih ustanova da se vrati hrvatski jezik i da postane ravnopravan drugim jezicima. Ona predstavlja slavnu borbu da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim, a ne tuđim imenom.

    Više o Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika možete čuti u videozapisu:

     

     

    Svoje znanje o hrvatskom jeziku provjerite rješavanjem kviza kojeg su pripremili naši Mladi knjižničari. Kviz u .ppt formatu preuzmite klikom ovdje.


    Petra Popović, 8.d

     

     

  • Prvi dan u kabinetu fizike, kemije i biologije

    Dana 6. 12. 2012. otvoren je prvi kabinet kemije, fizike i biologije u MS Kašina. Učenici 7.b razreda bili su prvi koji su imali nastavu u novom kabinetu zahvaljujući  profesorima Željku Bošnjakoviću, Đurđici Culjak i Katarini Živković, koji su kabinet opremili kako bi učenici MŠ Kašina imali zanimljiviju i kvalitetniju nastavu.

    1354786484944

    U pripremi su pomagali i učenici, koji su čistili novi namještaj i s profesorima uređivali vitrine i ormare s raznim pokusima i prikazima prizora iz kemije, fizike i biologije. Kabinet je namješten novim klupama, stolicama i ormarima, a reakcije učenika su vrlo pozitivne. Nadajmo se da će nam naš novi kabinet još dugo služiti i da će još dugo ostati u dobrom stanju za sve učenike.

    1354783783693 1354783952433 1354784227385
    1354786682416 1354786796043 1354787820092

    Tatjana  Šišak, 7. b
  • Vjeronaučna olimpijada

    Učenici Katarina Domić, Antonela Karlović, Tatjana Šišak i Borna Tomašević sudjelovali su na Vjeronaučnoj olimpijadi - međuškolskom natjecanju iz vjeronauka za škole istočnog dijela grada Zagreba u Jelkovcu pod vodstvom mentorice Kristine Sajković. Sudjelovalo je 25 škola, a naši učenici su postigli odlično 6. mjesto.

    vjeronauk

  • English projects

    We have projects at the end of each unit. In the last lesson we have mentioned countries and geography so we have decided to make projects about countries. We could choose any country in the world. When we have finished our projects we brought them to school and then we had to present them to our friends. We have learnt a lot about various countries and about their inhabitants.

     

    100 3274 - Copy 100 3275 - Copy 100 3276 - Copy
    100 3277 - Copy 100 3279 - Copy

    100 3280 - Copy

     

    Filip Marčec, 6.a

  • Valentinovo u našoj školi

    Ljudi danas gotovo uopće jedni drugima ne šalju poštu osim one elektronske. Baš iz tog razloga slanje pisama i pisanje istih povodom Valentinova bilo je još posebnije. Naime, 14.02.2013 u našoj školi obilježili smo Dan zaljubljenih.

    100 3257

    Nekoliko dana prije samog Valentinova na hodnik smo stavili „Kutiju za zaljubljene“ u koju su svi koji su to željeli mogli ubaciti svoja ljubavna pisma. Bilo bi lijepo da jedni drugima više pišemo bez pomoći računala pa makar to bilo kako bismo si uzajamno čestitali Božić ili Dan zaljubljenih.

     

     

    100 3259 - Copy 100 3260 - Copy

    100 3281 - Copy

     

    Gdje su nestala pisma?
    „ Gdje su nestala pisma?" – pitanje je koje se sve češće postavlja. Odgovor je jednostavan. Ona nisu nestala u potpunosti, jedino smo možda kao posrednika poštara zamijenili tehnološkim spravicama. Elektronička pošta nadmašila je onu koju smo u te svrhe koristili desetljećima. Makar se pisma elektronske pošte uvelike razlikuju od onih koje smo pisali rukom, kod kojih nije bilo skraćivanja i u kojima smo mogli naći ipak manje pravopisnih pogrešaka. Kad ste zadnji put dobili pravu čestitku za Božić ili Uskrs? Ne mislim na onu koju ste dobili sms-porukom ili putem računala nego na onu koju je netko napisao rukom i koja vam je bila dostavljena u vaš sandučić. Vjerojatno se ne sjećate. Čestitku dobivenu mailom ćete nakon čitanja zaboraviti i izbrisati – one su uglavnom pisane tehnikom copy/paste, za razliku od pravih koje su mahom personalizirane. Pravu čestitku ostavit ćete na vidljivom mjestu. Moja obitelj i ja unazad par godina odlučili smo početi pisati i slati čestitke i vrijedilo je! Od istih ljudi dobili smo čestitke nazad! Sad nam svake godine stižu čestitke i za Uskrs i za Božić! Priznajte, sigurno vas preplavi predivan osjećaj kad se u bijeloj hrpi u sandučiću nešto zašareni , kad osim računa u sandučiću ugledate razglednicu ili čestitku! Nadam se da će vas ovaj članak potaknuti da počnete slati pisma ili barem čestitke poštom!

    Filip Marčec, 6.a

     

  • Nota za Noru

    nota

    KUD Dragutin Domjanić sudjelovao je na Humanitarnom koncertu „Nota za Noru“ u Narodnom Sveučilištu Sesvete 18. veljače. Osim našega KUD-a nastupale su i klape Barun i Prvi komin Snježanin, Hrvatski gajdaški orkestar i ostali zanimljivi izvođači. Odaziv je bio odličan. Priča o nevjerojatnoj „Nori Fori“, malome hrabrome lavu spojila je cijelu naciju i dodirnula je srca svih nas i zaista možemo reći da je svakodnevno u našim srcima i mislima. Treba pomoći svim malim Norama i zato su ovakvi koncerti hvalevrijedni i dobrodošli!

    100 3248

    Andrea Tušek, 6. b

Pretraživanje


Naša škola

OSNOVNA ŠKOLA VUGROVEC-KAŠINA

logo

 

Adresa:

Ivana Mažuranića 43, P.P 1, 10362 Kašina

E-mail:

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Web stranica:

os-vugrovec-kasina.skole.hr/

 

Broj posjeta

197480
Danas
Jučer
Prošli mjesec
Ukupno
0
102
3697
197480

Vaša IP adresa je: 54.80.10.56
Datum: 19.10.17. Vrijeme:05:24:07